Tvrdi disk je nepromjenjiv uređaj koji ima mogućnost spremanja digitalnih nekodiranih podataka na brzo rotirajući disk sa magnetnom površinom. Riječ „drive“ u nazivu se zapravo odnosi na motorizirani dio diska koji je odvojen od samog medija kao što je slučaj kod floppy disketnog uređaja i floppy diskete ili CD/DVD uređaja i samog CD/DVD medija. Prvobitni tvrdi diskovi su imali izmjenjive medije odnosno diskove; doduše današnji tvrdi diskovi čine jednu cjelinu i u cijelosti su zatvoreni osim ventilacijske rupe koja služi samo za izjednačavanje tlaka. Na slici 1 možemo vidjeti IBM-ov SCSI serverski tvrdi disk koji predstavlja standardan izgled unutrašnjosti modernih tvrdih diskova.
Slika 1: Ovoreni IBM-ov SCSI serverski tvrdi disk
Tvrdi je disk u svakom računalu podatkovni centar. Na njemu su pohranjeni svi programi, podaci pa i sam operacijski sustav koji upravlja računalom. Bez dvojbe možemo reći da su tvrdi diskovi najvažniji uređaji u usporedbi sa ostalim tipovima uređaja za stalnu pohranu podataka kao što su Floppy, CD-ROM, DVD-ROM, Kazete, USB itd. Tvrdi disk se razlikuje od drugih uređaja po tri osnovna načina: veličini (obično su veći), brzini (obično brži) i trajnosti (obično pričvršćeni u računalu i neizmjenjivi).
Tvrdi diskovi su gotovo jednako posebni kao mikroprocesori u smislu napretka tehnologije koju koriste, kapaciteta kojeg su dostigli, brzine i cijene u posljednjih 20 i više godina. Prvo računalo je imalo tvrdi disk kapacitet od 10MB i koštao je preko 100$ po megabajtu. Moderni tvrdi diskovi imaju kapacitet oko 2000 GB i cijenu od 1kn po gigabajtu. Ovo predstavlja vrlo veliki napredak u povećanju kapaciteta u posljednjih trideset godina. U istom vremenskom razdoblju brzina tvrdih diskova i njegovih sučelja se dramatično povećala.
Svaki tvrdi disk ima značajnu ulogu u sljedećim važnim aspektima računalnog sistema:
· Učinkovitost: Tvrdi disk igra veliku ulogu u cjelokupnom radu računala, vjerojatno više nego što to većina ljudi prepoznaje. Brzina kojom računalo podiže sistem i programe koje pokreće je direktno vezana za brzinu tvrdog diska. Učinkovitost tvrdog diska je osobito bitna kada se koristi višezadaćnost ili kada se obrađuje velika količina podataka kao što je grafika, uređivanje zvuka i videa ili rad sa bazama podataka,
· Kapacitet: Tvrdi diskovi većeg kapaciteta dozvoljavaju pohranjivanje većeg broja podataka,
· Programska podrška: Noviji programi trebaju više prostora i brže tvrde diskove kako bi bili efikasniji u svom radu. Lako se možemo prisjetiti vremena kada je 10GB predstavljalo velik disk. Sada ga smatramo vrlo zastarjelim te diskom koji ne može na sebe pohraniti ni najnoviji operacijski sustav Windows 7 koji zauzima 16GB prostora i
- Pouzdanost: Vrlo učinkovit način na koji možemo procijeniti važnost nekog uređaja u računalu je razmišljajući koliko on žaljenja izaziva prestankom rada. Po ovoj procjeni tvrdi disk predstavlja najvažniju komponentu u računalu. Uređaje uvijek možemo zamijeniti, ali izgubljene podatke nikada.
Kako bismo lakše razumjeli veličine kojima se izražava prostor za pohranu podataka na tvrdim diskovima pogledajmo tabelu 1.
Tabela 1: Nazivne vrijednosti tvrdih diskova
Nazivna veličina | Jednako | Binarni prefiks | Jednako |
1 TB (Terabajta) | 1 * 10004 B | 0.9095 TB (Terabajta) | 0.9095 * 10244 B |
1000 GB (Gigabajta) | 1000 * 10003 B | 931.3 GB (Gigabajta) | 931.3 * 10243 B |
1,000,000 MB (Megabajta) | 1,000,000 * 10002 B | 953,674.3 MB (Megabajta) | 953,674.3 * 10242 B |
1,000,000,000 KB (Kilobajta) | 1,000,000,000 * 1000 B | 976,562,500 KB (Kilobajta) | 976,562,500 * 1024 B |
1,000,000,000,000 B (bajt) | - | 1,000,000,000,000 B (bajt) | - |
U drugom je poglavlju objašnjena povijest tvrdih diskova te njihova svojstva i obilježja kojima su bitno utjecali na današnje tvrde diskove.
U trećem će poglavlju biti riječ o konstrukciji i operativnom pregledu tvrdog diska. U ovom poglavlju ćemo se upoznati sa dijelovima tvrdih diskova te pobliže sa njihovom namjenom, radom i samom primjenom. Poseban je naglasak dat na glave tvrdih diskova i diskove/medije koji čine jedan od najvažnijih dijelova tvrdih diskova. Također ćemo u ovom poglavlju saznati nešto o rasporedu podataka na diskovima/medijima, motorima, pokretačima, klizačima, logičkoj ploči, priključcima tvrdih diskova te problematici izrade i primjene nekih dijelova.
Četvrti odlomak obuhvaća datotečne sustave tvrdih diskova. Pobliže je razrađen i uspoređen FAT32 i NTFS datotečni sustav. Također su spomenuti i neki drugi datotečni sustavi koji se rjeđe koriste. Ovo je poglavlje koncentrirano na dva osnovna datotečna sustava iz razloga što ih koriste Windows operacijski sustavi koji danas imaju najširu primjenu.
U petom su poglavlju opisani Solide state tvrdi diskovi. Ova nova tehnologija, koju zapravo poznajemo od početka računala, počela se primjenjivati u računalima tek unazad nekoliko godina. U ovom poglavlju upoznat ćemo osnovni princip rada ovih tvrdih diskova te njihove vrste i primjenu.
U šestom je poglavlju riječ o jednom vrlo zanimljivom načinu primjene tvrdih diskova koji se spaja direktno na PCI-E utor. Uređaj nazvan G-Monster Promise tvrtke PhotoFast je zaista fascinantan te je pobliže objašnjen njegov način rada i sama svojstva.
U zadnjem sedmom poglavlju nalazi se praktičan rad. Za testiranje je odabran Intelov X25-M SSD tvrdi disk te je uspoređen sa jednim SSD i nekolicinom standardnih tvrdih diskova. Kroz razna testiranja koja su napravljena u više programa te prikazana kroz grafikone mogu se primjetiti različita svojstva testiranih diskova.
Nema komentara:
Objavi komentar